Svjetski dan Brajevog pisma obilježava se 4. januara, na dan rođenja Louisa Braillea. Ovaj datum je 2018. godine službeno proglasila Generalna skupština UN-a, na inicijativu Svjetskog saveza slijepih, kao znak priznanja važnosti pismenosti za osobe oštećenog vida. Rezolucija naglašava da Brajevo pismo osigurava jednakost u obrazovanju i pristup informacijama, te poziva države i organizacije da ga uključe u obrazovne, kulturne i tehnološke politike.

Zašto baš danas? Louis Braille, Francuz koji je osmislio pismo koje nosi njegovo ime, ostao je slijep još kao trogodišnjak, nakon nesreće u radionici svog oca. Ta povreda ga nije slomila – naprotiv, motivisala ga je da pronađe način da svaka slijepa osoba može samostalno čitati i pisati. Inspiraciju je pronašao u taktilnom sistemu koji su koristili vojnici za slanje tajnih poruka u mraku, i od toga razvio svoj sistem oslonjen na tačkice koje se mogu čitati prstima.

Brajevo pismo se brzo širilo, prvo kroz škole za slijepe u Francuskoj, a zatim širom svijeta. Danas ga možemo vidjeti na najrazličitijim mjestima: od pakovanja lijekova, preko liftova i javnih uređaja, do knjiga i jelovnika u restoranima. U kombinaciji s modernom tehnologijom, poput brajevih zaslona i pametnih uređaja, pismo omogućava nezavisnost u svakodnevnom životu – od kupovine i javnog prevoza, do posla i školovanja.

Sedma je godina otkako je UN proglasio ovaj dan. Šta reći o brajici, a da već nije rečeno? To je naša prošlost, naša sadašnjost i naša budućnost. Ugrađena u papir i brajeve zaslone, brajica nam daje iskustvo i kontrolu nad jezikom koje zvučni alati ne mogu zamijeniti. Kako su nekada prsti letjeli po debelim svescima, danas mogu letjeti po brajevim zaslonima – i baš to čini svijet pristupačnijim.

Brajevo pismo je mnogo više od načina da se čita i piše. Ono je alat koji daje samostalnost. Za razliku od savremenih tehnologija, koje su za većinu slijepih preskupe, Brajevo pismo se može koristiti svuda i sa najjednostavnijim alatima. Prevazilazi jezičke, ekonomske i geografske barijere i omogućava milionima slijepih ljudi širom svijeta da budu pismeni i samostalni.

Tehnologija jeste olakšala mnoge stvari u svakodnevnom životu, ali bez Brajevog pisma bismo i dalje bili mnogo ograničeniji. Zamislite da svi koji vide odluče da više nije važno znati čitati i pisati – koliko bi svijet bio drugačiji, zar ne?

Louis Braille je svojim izumom promijenio živote miliona ljudi. Njegovo pismo, nastalo prije više od 200 godina, i danas se primjenjuje u najnovijim asistivnim tehnologijama. Malo koji izum može se pohvaliti tolikom dugovječnošću i utjecajem bez alternative. Zato, hvala ti, dragi Louis, za sve što si uradio za nas slijepe!

Brajevo pismo pokazuje pravu pismenost. Omogućava nam da se izražavamo jasno i precizno, da osjetimo ono što čitamo, da ovladamo jezikom na način koji audio alati ne mogu zamijeniti. Sa napretkom tehnologije, brajevi zasloni i pametni uređaji šire njegov domet, ali suština ostaje ista: Brajevo pismo osnažuje, daje nezavisnost i jednaku priliku u životu. Nije riječ samo o pristupu informacijama – riječ je o jednakosti.