Generativna umjetna inteligencija: Revolucija ili masovna krađa identiteta?

Autor: Tarik Hadžirović.

Objavljeno u petak, 18. aprila 2025. u 15:28.

Vrijeme čitanja: 3 min.


Ako ste još uvijek u fazi: “Ma nije to baš toliko veliko,” evo vam hladan tuš – ChatGPT, alat koji stoji iza većine generativnih AI sadržaja koje viđate, broji blizu milijardu sedmično aktivnih korisnika. Da, dobro ste pročitali. Sam Altman, CEO OpenAI-a, otvoreno je priznao da brojka raste brže nego TikTok u svom zlatnom dobu.

Ali hajde da ne gledamo samo brojke. Bitniji je kontekst. Šta ljudi zapravo rade s ovim alatima?

Ghibli svuda: Je li “umjetnost” ako je svi mogu kopirati?

Jedan od najluđih trendova u zadnje vrijeme bio je pravljenje slika u stilu Studio Ghibli. I dok je to prvih pet minuta možda djelovalo kreativno i zabavno, vrlo brzo je postalo – pa, zamorno. U suštini, masa ljudi je krenula štancati slike u Miyazakijevom stilu, što se manje može nazvati “kreacijom”, a više “industrijskim copy-pasteom”.

I hajde da budemo brutalno iskreni – to više liči na softverski cosplay nego na autentičnu umjetnost. Čak su počele kružiti i “Ghibli verzije” političkih i historijskih scena – uključujući i JFK-ovo ubistvo. Da, stvarno.

Pitanje autorskih prava: “Fair use” ili fer za kapitaliste?

Ovdje dolazimo do suštine problema: je li ovo uopće legalno, a kamoli etički? OpenAI tvrdi da njihovi modeli “ne kopiraju, već kombinuju uzorke.” Ali realnost izgleda drukčije – umjetnici i dizajneri se žale da se njihovi radovi kopiraju bez dozvole i bez kompenzacije.

Greg Rutkowski, poznati fantasy ilustrator, još 2022. je rekao da su desetine hiljada AI slika bile bazirane na njegovom radu – bez da je ikad dao pristanak.

Miyazaki, koji je još 2016. nazvao AI animaciju “uvredom za sam život”, vjerovatno se sada samo hvata za glavu.

Šta kaže OpenAI? Pa… zavisi ko pita

Kada je riječ o njihovim korisnicima koji “pozajmljuju” tuđi stil – to je sve u redu, to je demokratizacija. Ali kada neka druga AI kompanija pokuša “posuditi” od OpenAI-a, onda kreće: “Agresivno ćemo se braniti! Kradu nam modele!”

Znači, kad ti koristiš tuđe – to je napredak. Kad neko koristi tvoje – to je krađa. Dvostruki standard u najčišćem obliku.

Masovno korištenje, masovni problemi

U martu 2024., ChatGPT je bio najpreuzimanija aplikacija na svijetu, s čak 46 miliona novih preuzimanja. Infrastruktura OpenAI-a doslovno se topila od opterećenja – “GPU-ovi su nam se kuhali”, reče Altman.

Ali s porastom korisnika, raste i broj problema: od etike, preko autorskih prava, do pitanja – šta će biti s ljudima koji su do jučer zarađivali stvaranjem originalnih sadržaja?

Radna mjesta? Umjetnici? Ko ih šiša?

Mnoge firme već sada otpuštaju radnike jer “AI to može bolje i brže.” Altman pokušava ublažiti paniku pričom da je AI “alat koji nam pomaže da postignemo više.”

Ali istina je da se vrijednost ljudskog rada i stvaralaštva sve više potiskuje. I ne, AI nije neki neutralan alat – to je oružje u rukama korporacija, koje žele sve zadržati za sebe.

Šta nas čeka?

Ako niko ne stane u odbranu umjetnika i autora, uskoro ćemo gledati samo reboote i remakove svega – iznova, i iznova. Zamislite “Die Hard XXI” s digitalnim duhom Brucea Willisa. Dobro došli u budućnost gdje kreativnost nije više stvar pojedinca, već algoritma i profita.

U konačnici, generativna umjetna inteligencija je čudesna, ali i brutalno problematična. Nismo mi ovdje samo zbog fascinacije – nego da se pitamo: ko zaista profitira, a ko nestaje u tišini digitalnog šuma?

Podijelite članak: